Pored do sada iznesenih ~udotvornih karakteristika, Kur’an posjeduje i “matemati~ku mud`izu”. Jedan primjer ove mud`ize je zajedni~ki broj ponavljanja odre|enih rije~i. Odre|ene rije~i koje su u izvjesnom me|usobnom odnosu na krajnje zbunjuju}i na~in se u Kur’anu ponavljaju u istom broju. Dolje su navedene rije~i ove vrste i broj njihovog ponavljanja:

Izraz “sedam nebesa” se u Kur’anu spominje sedam puta. “Stvaranje nebesa (halku semavat)” tako|er se sedam puta ponavlja:
SEDAM NEBESA STVARANJE NEBESA
(halku semavat) | 7 puta
7 puta |

Rije~ “dan (yevm)” u jednini spominje se 365 puta, a u mno`ini, dakle, “dani (eyyam i yevmeyn)” 30 puta. Broj ponavljanja rije~i “mjesec” iznosi 12:
DAN DANI MJESEC | yevm eyyam yevmeyn | 365 30 12 |

Rije~ “izdaja” spominje se 16 puta, kao i rije~ “zloba (habis)”:
IZDAJA ZLOBA | 16 puta
16 puta |

“Biljka” i “stablo” u Kur’anu se ponavljaju isti broj puta: 26
BILJKA STABLO | 26 puta
26 puta |

Dok se rije~ “kazna” spominje 117 puta, jedan od temeljnih kur’anskih principa, “oprost”, se spominje duplo vi{e od ovog broja, dakle 234 puta:
KAZNA OPROST | 117 puta
2x117=234 puta |

Kada prebrojimo imperativ “reci”, vidjet }emo da se on u Kur’anu spominje 332 puta. Isti rezultat }emo dobiti i kada prebrojimo glagol “rekli su”
RECI REKLI SU | 332 puta
332 puta |

Broj ponavljanja rije~i “dunjaluk” i “ahiret” je isti: 115
DUNJALUK AHIRET | 115 puta
115 puta |

Rije~ “{ejtan” spominje se 88 puta, koliko i rije~ “melek”.
[EJTAN MELEK | 88 puta
88 puta |

Rije~ “iman” (bez odre|enog ~lana) u cijelom Kur’anu spominje se 25 puta, rije~ “bogohuljenje” isto toliko.
IMAN BOGOHULJENJE | 25 puta
25 puta |

Rije~ “zekat” ponavlja se 32 puta, koliko i rije~ “bereket”:
ZEKAT BEREKET | 32 puta
32 puta |

Rije~ “rahmet” ponavlja se isto toliko koliko i rije~ “pravi put (hidayet)”: 79
RAHMET HIDAYET | 79 puta
79 puta |

Rije~ “dobar, po{ten, pobo`an, ~estit (ebrar)” ponavlja se 6 puta, dok se rije~ “bludnik, razvratnik, la`ov (fad`ir)” ponavlja duplo manje od toga: 3 puta.
EBRAR FAD@IR | 3 puta
3 puta |

Rije~i “ljeto-vru}e” ponavljaju se u istom broju kao i rije~i “zima-hladno”: 5 puta.
LJETO-VRU]E ZIMA-HLADNO | 5 puta
5 puta |

Formulacija “stvorio je vas (~ovjeka)” ponavlja se u istom broju kao i “pokornost”: 16 puta.
STVORIO JE VAS (^OVJEKA) POKORNOST | 16 puta
16 puta |

Rije~ “vino (hamr)” i “pijanstvo (sekere)” ponavljaju se isto puta: 6
VINO ZIMA-HLADNO | hamr
sekere | 6 puta 6 puta |

Rije~ “bogatstvo” ponavlja se 26 puta, ali rije~ “siroma{tvo” duplo manje: 13 puta.
BOGATSTVO SIROMA[TVO | 26 puta
13 puta |

Rije~ “~ovjek (insan)” spominje se 65 puta, {to je jednako ukupnom broju spominjanja faza stvaranja ~ovjeka:
^OVJEK | 65 |
ZEMLJA
SJEME, SPERMA EMBRIO GRUDA MESA KOST MESO | (turabun) (nutfeh) (‘alaq) (meda’a) (‘izam) (lehm) | 17 12 6 3 15 12 |
| UKUPNO | 65 |
Broj~ana vrijednost harfova u Kur'anu
Arapske rije~i, pored ostalog, imaju i svoju broj~anu vrijednost. Svaki harf je, dakle, ekvivalentan sa odre|enim brojem. Koriste}i se time, proizvedene su razne operacije, koje su nazvane “ebd`ed-i hesab” ili “hisab-i d`umel” (izra`avanje brojne vrijednosti slovima arapskog alfabeta).
22
Mogu}nostima mnemotehni~ke formule (ebd`ed), poredak po kojem svakom harfu odgovara jedan broj, Arapi su se koristili na raznim poljima. [ifrologija (‘ilm-u d`ifr) je jedno od tih polja.
D`ifr: “naziv za nauku koja obavje{tava o doga|ajima koji }e se desiti u budu}nosti”. Shodno tome, tuma~enje simboli~kih oblika i broj~anih vrijednosti slova je jedan od na~ina na koji se pozivaju oni koji se bave ovom obla{}u (d`ifrom). Najbitnija razlika izme|u ebd`eda i d`ifra je u tome {to je ebd`ed nauka o doga|ajima koji su se ve} desili, a d`ifr o doga|ajima za koje postoji vjerovatno}a da }e se desiti.
23
Ovaj na~in ra~unanja je oblik pisma koji se prote`e duboko u historiju i koji je bio veoma rasprostranjen i u vrijeme dok Kur’an jo{ nije bio objavljen. Svi doga|aji sa arapskih hronograma su zapisivani uz bri`no vo|enje ra~una o broj~anoj vrijednosti harfova, jer je na taj na~in bio bilje`en datum doga|aja. Datum se saznaje nakon zbrajanja pojedina~nih broj~anih vrijednosti svakog harfa.
Kada se aktualnim principom ebd`eda (broj~ane vrijednosti) pristupi i analizi odre|enih kur’anskih ajeta, uo~it }emo da ovi ajeti sa~injavaju odre|ene matemati~ke {ifre koje su u skladu sa zna~enjem ajeta. A kada uvidimo da su se odre|eni doga|aji o kojima govore pojedini ajeti dogodili u godini koja odgovara zbiru broj~anih vrijednosti harfova koji ~ine taj ajet ili dio ajeta, postaje nam jasno da je taj ajet, dakle, imao svoju skrivenu poruku vezanu za taj doga|aj. (Allah je Onaj koji najbolje zna.)

U Kur’anu se upozorava da }e se 1969. godine kro~iti na Mjesec:
“Bli`i se ^as i Mjesec se raspolutio!” (Al-Qamar, 1)
Pored zna~enja “razdvojiti, raspolutiti”, rije~ “{akka” koristi se i u drugim zna~enjima poput “rasijecati, prosje}i, prokopati /kanal/, uzorati”.
| “Mi obilno ki{u prolivamo, zatim zemlju pukotinama rasijecamoi ~inimo da iz nje `ito izrasta i gro`|e i povr}e, i masline i palme, i ba{~e guste, i vo}e i pi}a, na u`ivanje vama i stoci va{oj.„ (‘Abasa, 25-32) |
Kao {to se mo`e vidjeti, u navedenom primjeru rije~ “{akka” nije do{la u zna~enju “razdvojiti, raspolutiti”, nego u zna~enju “rasijecati, prosje}i, prokopati”. Ako se rije~ “{akka” shvati u ovom zna~enju, pored zna~enja “Mjesec se raspolutio”, dio prvog ajeta poglavlja Al-Qamar se, u isto vrijeme, mo`e odnositi i na aktivnosti koje su vr{ene na povr{ini Mjeseca prilikom prvog stupanja na Mjesec 1969. godine. (Allah je Onaj koji najbolje zna!) Upravo o ovom pitanju postoji jo{ jedna veoma bitna naznaka. Broj~ana vrijednost odre|enih rije~i ovog ajeta iznosi 1390.
“...^as i Mjesec se raspolutio!”
HID@RETSKA: 1390. KR[]ANSKA: 1969.
Godine 1969. ameri~ki astronauti su kro~ili na Mjesec, kada su na~inili i izvjesna istra`ivanja. Specijalnim alatima vr{ili su odre|ena prokopavanja po povr{ini Mjeseca, ~ije su uzorke donijeli na Zemlju.
Mud`iza broja 19 u Kur'anu
Drugi bitan detalj matemati~ke mud`ize Kur’ana je svakako i broj 19, koji se na jedan {ifrirani na~in prote`e po stranicama Kur’ana. Ovaj broj, na koji je Allah, d`. {., u 30. ajetu poglavlja Al-Muddaththir skrenuo pa`nju, {ifrirao se u pojedinim dijelovima Kur’ana. Primjere toga mo`emo navesti slijede}im redoslijedom:

Bismille ima 19 harfova:

Kur’an je sastavljen od 114 poglavlja (19x6).

Prvo objavljeno sure (96. sure) je 19. sure otpozadi.

Prvi objavljeni ajeti su prvih 5 ajeta 96. sure, a ukupan broj rije~i ovih ajeta je 19:
Kao {to se vidi, prvih 5 ajeta je sa~injeno od 19 rije~i. Veznik "" kao ni "" nisu ra~unati kao odvojene rije~i.

Prvo objavljeno sure (Al-’Alaq) ima 19 ajeta.

Poslijednje objavljeno sure (An-Nasr) je sa~injeno od 19 rije~i.
Osim toga, prvi ajet ovog poglavlja koji govori o Allahovoj pomo}i, tako|er, ima 19 harfova:

U Kur’anu se nalazi 114 bismilla, a to je broj koji je djeljiv sa 19 (114:19=6)

113 kur’anskih poglavlja po~inje bismillom. Jedino poglavlje koje ne po~inje bismillom je 9. sure (At-Tawba). Poglavlje An-Naml je jedino poglavlje koje ima dvije bismille. Jedna od ovih bismilla nalazi se na po~etku sure, a druga u 30. ajetu. Kada izbrojimo od poglavlja At-Tawba, koje ne po~inje bismillom, vidjet }emo da je na 19. mjestu sure An-Naml.

Dvadeset sedma sura, An-Naml, koja dolazi nakon 19 sura, ima bismillu i na po~etku i u 30. ajetu. Na taj na~in 27. sura ima dvije bismille. Dakle, 30. ajet 27. sure upotpunjuje 114 bismilla u Kur’anu. Kada saberemo broj sure i broj ajeta (27 i 30), dobijemo broj (57) koji je djeljiv sa brojem 19 (57:19=3).

Kada saberemo brojeve sura koje se nalaze izme|u At-Tawba (9) i An-Naml (27), dobijemo cifru 342, koja je tako|er djeljiva sa 19.
(9 + 10 + 11 + 12 + 13 + 14 + 15 + 16 + 17 + 18 + 19 + 20 + 21 + 22 + 23 + 24 + 25 + 26 + 27 = 342, 342:19=18)

Rije~ “Allah” u Kur’anu spominje se na ukupno 2698 mjesta. (2698:19=142)

Rije~ “Rahim” spominje se 114 puta (114:19=6)

U Kur’anu spominje se 30 razli~itih brojeva
Kada saberemo sve ove brojeve (ne uzimaju}i u obzir njihovo ponavljanje!), dobit }emo cifru od 162.146. I ovaj broj je tako|er djeljiv sa 19 (162146:19=8534).
(1+2+3+4+5+6+7+8+9+10+11+12+19+20+30+40+50+60+70+80+99+100+200+300+ 1000+2000+3000+5000+50000+100000=162.146 (19x8534)

Prvo sure u Kur’anu koje ima 19 ajeta je sure Al-Infitar. Druga specifi~nost ovog poglavlja je i u tome {to se zavr{ava rije~ju “Allah”, a to je ujedno i 19. rije~ “Allah” otpozadi.

U 50. suri koja po~inje sa harfom “kaf” nalazi se 57 harfova “kaf” (57:19=3). Druga sura koja izme|u ostalih po~etnih harfova ima i harf “kaf” je 42. sura (Ash-Shura), gdje se tako|er ovaj harf ponavlja 57 puta (57:19=3). Pedeseta sura ima 45 ajeta, a kada se saberu ovi brojevi (broj sure i broj ajeta), dobije se broj 95 (95:19=5). ^etrdeset druga sura ima 53 ajeta. Kada i to saberemo, ponovo dobijemo broj 95 (95:19=5).

Broj~ana vrijednost rije~i “med`id” koja je u prvom ajetu sure Kaf upotrijebljena u zna~enju “Kur’an” iznosi 57 (57:19=3). A, kao {to smo i malo~as naglasili, ukupan broj harfa “kaf” u suri je tako|er 57.

Kada saberemo brojeve ajeta u kojima se spominje “kaf”, dobit }emo cifru od 798, a kada ovu cifru, 798, podijelimo sa 19, dobit }emo broj 42, koji ujedno predstavlja i redni broj druge sure (Ash-Shura), koja me|u po~etnim slovima tako|er ima harf “kaf”.

“Nun” harf se nalazi samo na po~etku 68. sure (Al-Qalam). Ukupan broj harfa “nun” u ovoj suri iznosi 133 (133:19=7).

Kada saberemo ajete (ra~unaju}i i bismille) sura koje su djeljive sa 19, dobit }emo broj 266, koji je tako|er djeljiv sa 19 (266:19=14):
Drugi zanimljivi podaci vezani za broj 19 su slijede}i:
U cijelom Kur'anu:

Rije~ “Resul” (Poslanik) ponavlja se 513 puta (513:27=19).

Rije~ “etiu” (budite pokorni!) ponavlja se 19 puta.

Rije~ “Rab” (gospodar) bez odre|enog ~lana “el” ponavlja se 152 puta (152:8=19).

Rije~i “abd” (rob), “abid” (ona koji robuje) i “ibadet” (molitva) ukupno se ponavljaju 152 puta (152:8=19).