Me|usobno razdvajanje "nebesa i Zemlje"
 |
Rije~ “ratk”, koja se prevodi kao “cjelina”, u arapskim rje~nicima obja{njava se kao rije~ koja ima zna~enje “me|usobno isprepleteno, nerazdvojno, sraslo”. Ova rije~ se, dakle, koristi prilikom opisivanja dvaju materija koje ~ine jednu potpunu cjelinu. A, za glagol “raskomadali smo” u Kur’anu je kori{ten glagol “fatk”, koji dolazi u zna~enju “cijepanje, komadanje ne~ega {to je u stanju ratk i izla`enje vani, osloba|anje njenih dijelova”. Ilustracije radi, razvoj biljke iz sjemena i izrastenje izdanka iz zemlje se u arapskom jeziku obja{njava ovim glagolom.“Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve `ivo stvaramo? I zar ne}e vjerovati?„ (Al-Anbiya’, 30)
Sada se ponovo vratimo ajetu. U aktualnom ajetu govori se o nebesima i Zemlji koji su bili jedna cjelina, odnosno koji su bili “ratk”. Ova cjelina se, potom, odvaja glagolom “fatk”. Jedno iz drugog cijepanjem, komadanjem izlazi vani. I, zaista, kada se podsjetimo na ~injenice vezane za prvi trenutak Big Bang, vidjet }emo da je u jednoj ta~ki sadr`ana materija cijelog kosmosa. Dakle, sve, ~ak i “nebesa i Zemlja”, koji jo{ nisu bili stvoreni, u ovoj ta~ki je u stanju “ratk”. Potom dolazi do sna`ne eksplozije ove ta~ke i na taj na~in materija postaje “fatk”...
Kada izvr{imo usporedbu fakata navedenih u ovom ajetu sa nau~nim otkri}ima, uo~it }emo da me|u njima vlada jedan potpuni sklad. Otkrivanje ovih ~injenica koje su prije 14 stolje}a navedene u Kur’anu nau~no je bilo mogu}e doku~iti tek u XX stolje}u.
 | ILUSTRACIJA BIG BANGA Big Bang, koji je jo{ jednom iznio da je kosmos stvoren iz ni~ega, je nau~nim ~injenicama dokazana teorija. Odre|eni nau~nici su poku{ali proizvesti alternativu Big Bangu, ali postignuti dokazi su doveli do apsolutnog prihvatanja Big Banga u nau~nim krugovima. |
Orbite
 |
^injenica da Sunce ne posjeduje stati~an polo`aj, da ono plovi po jednoj odre|enoj orbiti, u drugom ajetu saop}ava se na slijede}i na~in:“I no} i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mjesec, i svi oni nebeskim svodom plove.„ (Al-Anbiya’, 33)
Ove kur’anske ~injenice su postale razumljive nakon suvremenih opservatorijskih osmatranja. Prema prora~unima stru~njaka iz astronomije, Sunce se kre}e grandioznom brzinom od 720 hiljada kilometara na sat u orbiti nazvanoj Solar Apex, koja je usmjerena prema Vega zvijezdi. To, prema jednom grubom prora~unu, zna~i da Sunce u toku jednog dana pre|e putanju od 17 miliona 280 hiljada kilometara. Zajedno sa Suncem, istu putanju pre|u, tako|er, i svi sateliti i planete koje se nalaze u Sun~evom sistemu. Pored toga, sve zvijezde ukupnog svemira posjeduju plansku pokretljivost sli~nu ovoj.“I Sunce se kre}e do svoje odre|ene granice, to je odredba Silnoga i Sveznaju}eg.„ (Ya-Sin, 38)
^injenica da je cijeli kosmos na ovaj na~in opremljen orbitama tako|er se isti~e u Kur’anu na slijede}i na~in:
U cijelom kosmosu postoji oko 200 milijardi galaksija, od kojih svaka posjeduje u prosjeku po 200 milijardi zvijezda. Veoma velika ve}ina ovih zvijezda ima svoje planete, a planete, tako|er, svoje satelite. Sva ova svemirska tijela, opet, posjeduju veoma precizno odre|ene orbite. I svako od ovih tijela se milionima godina kre}e po svojoj orbiti koja je u savr{enom skladu i harmoniji sa ostalima. Pored toga, tako|er, i veoma veliki broj zvijezda-repatica kre}e se po orbitama koje su odre|ene za njih.“Tako Mi neba punog zvjezdanih puteva.„ (Az-Zariyat, 7)
Orbite koje su raspore|ene po cijelom kosmosu ne pripadaju samo nebeskim tijelima. Galaksije se, tako|er, zbunjuju}om brzinom i precizno{}u kre}u po svojim orbitama. Tokom ovih kretanja nijedno nebesko tijelo se ne sudara sa drugim, njihovi putevi se ne ukr{tavaju. Posrijedi je tako zaprepa{}uju}i sklad da je uo~eno da odre|ene galaksije prolaze jedna kroz drugu a da se, pritom, nijedan njihov dio ne sudara sa drugim.
Apsolutno je sigurno da ~ovje~anstvo u periodu objave Kur’ana nije posjedovalo teleskope nalik dana{njima koji osiguravaju osmatranje kosmosa u dubinama mjerenim milionima kilometara, razvijenu tehnologiju za osmatranje, nije posjedovalo saznanja moderne fizike i astronomije. Prema tome, bilo je nemogu}e u to vrijeme nau~no otkriti ~injenicu da je, kako je to u Kur’anu istaknuto, kosmos “pun zvjezdanih puteva”. Me|utim, ove ~injenice su jasno predo~ene u Kur’anu koji je objavljen u istom tom periodu, po{to je Kur’an rije~ Sveznaju}eg, Allaha d`.{.
Kao i veoma veliki broj zvijezda repatica, tako i Halley kometa, koju vidimo na slici gore, posjeduje plansku putanju. Halley kometa ima odre|enu orbitu i, zajedno sa ostalim nebeskim tijelima, ona se po svojoj orbiti kre}e u velikom skladu i poretku.
Sva nebeska tijela u kosmosu: planete, njihovi sateliti, zvijezde, ~ak i galaksije posjeduju svoje orbite koje se zasnivaju na veoma detaljnim prora~unima. Sasvim je sigurno da je Allah Tvorac ovog besprijekornog poretka i da On osigurava njegovo besprijekorno funkcioniranje.
Zemljina zaobljenost
“Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio; On no}u zavija dan i danom zavija no}...„(Az-Zumar, 5)
 |
Podatak koji se u ajetu iznosi o pitanju me|usobnog zavijanja dana i no}i, u isto vrijeme sadr`ava kategori~nu ~injenicu o pitanju oblika Zemlje. Jedino i samo jedino zbog toga {to je Zemlja okrugla kori{ten je navedeni glagol (tekvir). Dakle, u Kur’anu, koji je objavljen u VII stolje}u, upozoreno je na okrugli oblik Zemlje.
Ne smije se ispu{tati iz vida ~injenica da je astronomsko poimanje tog vremena imalo sasvim druga~iji pristup obliku Zemlje. U tom periodu smatralo se da je Zemlja jedna ravna povr{ina i svi nau~ni prora~uni i saop}enja pravljeni su shodno tome. A, Kur’an, iako je objavljen u tom istom periodu, donosi podatak koji je bilo mogu}e nau~no ustanoviti tek u ovom stolje}u. Zbog toga {to je on Allahova rije~, u Kur’anu su kori{tene najpreciznije formulacije, kako u svim drugim kontekstima tako i u kontekstu izno{enja podataka vezanih za kosmos.
Osigurani svod
Allah u Kur’anu na slijede}i na~in skre}e pa`nju na jednu zanimljivu karakteristiku nebeskog svoda:Ova karakteristika nebeskog svoda je dokazana nau~nim istra`ivanjima XX stolje}a.“I to {to je nebeski svod osiguran Na{e je djelo, a oni se ipak okre}u od znamenja koja su na njemu.„ (Al-Anbiya’, 32)
Atmosfera koja okru`uje na{u planetu ima krajnje presudnu ulogu u odr`anju `ivota na Zemlji. Spaljivanjem uni{tava meteore raznih veli~ina koji se pribli`avaju Zemlji i onemogu}ava da oni padnu na povr{inu Zemlje, ~ime bi nanijeli veliku {tetu `ivim bi}ima.
Pored toga, atmosfera, tako|er, ima ulogu filtriranja zraka koje dolaze iz svemira i koje su {tetne po `iva bi}a. Zanimljivo je, me|utim, da atmosfera propu{ta samo koli~inu zraka koje nisu {tetne, dakle vidljivu svjetlost, infracrvene zrake i radiotalase. Sve su to zrake potrebne za odr`avanje `ivota. Naprimjer, ultravioletne zrake, koje u odre|enoj koli~ini propu{ta atmosfera, imaju ogroman zna~aj za biljnu fotosintezu a, prema tome, i za `ivot svih `ivih bi}a. Veliki dio jakih ultravioletnih zraka koje se {ire od Sunca filtriraju se kroz ozonski omota~ atmosfere i u malim koli~inama, ta~no onoliko koliko nije {tetno i koliko je potrebno za `ivot, dospijevaju do povr{ine Zemlje.
Za{titni~ke osobine atmosfere ne svode se samo na navedeno. Atmosfera, tako|er, Zemlju {titi i od veoma niske temperature kosmosa koja u prosjeku iznosi minus 270 stepeni.
Atmosfera nije jedina koja Zemlju {titi od {tetnih djelovanja iz kosmosa. Pored atmosfere, i jedan omota~ koji poti~e od magnetnog polja Zemlje i koji je nazvan “Van Allen pojasevi”, tako|er, ima ulogu {tita od {tetnih zraka. Ova zra~enja koja se konstantno oda{iljaju od strane Sunca i ostalih zvijezda imaju smrtonosno djelovanje po ~ovjeka. Naro~ito eksplozije energije, do kojih ~esto dolazi na povr{ini Sunca, imaju toliku mo} da bi, u slu~aju da nema Van Allen pojaseva, potpuno uni{tile `ivot na Zemlji.
 | Magnetosfera je poput {tita koji {titi Zemlju od meteora, {tetnih kozmi~kih zra~enja i ~estica. Na slici gore je ilustriran ovaj omota~, koji je poznat ipod imenom Van Allen pojasevi. Ovi pojasevi, koji se nalaze na desetine hiljada kilometara od Zemlje, {tite `iva bi}a od ubita~ne energije koja se {iri kosmosom. Sva ova nau~na otkri}a dokazuju da Zemlja ima jednu specijalnu za{titu, {to je u apsolutnom skladu sa kur’anskim obavje{tavanjem iznesenim prije 1400 godina: "I to {to je nebeski svod osiguran Na{e je djelo...". |
Od svih planeta Sun~evog sistema, Zemlja posjeduje najvi{u gustinu. Za ovo {iroko nikl-`eljezno jezgro je odgovorno jedno veliko magnetno polje. Ovo magnetno polje stvara Van Allen sloj, koji {titi od radijacije. Ovaj sloj {titi povr{inu Zemlje od radijacijskog bombardiranja. U slu~aju da nema ovog za{titnog sloja, `ivot na Zemlji bi bio nemogu}. Jedina planeta osim Zemlje koja je na~injena od stjenovitih predjela i koja ima magnetsko polje je Merkur. Me|utim, snaga ovog magnetnog polja je 100 puta manja od snage magnetnog polja Zemlje. Van Allen sloj, koji {titi od radijacije je karakteristi~an za Zemlju.1
Prora~unato je da je u jednoj eksploziji zabilje`enoj proteklih godina oslobo|ena energija koja je 100 milijardi puta ja~a od eksplozije atomske bombe ba~ene na Hiro{imu. Magnetne igle su 58 sati nakon eksplozije registrirale izuzetno jaka podrhtavanja, 250 km iznad atmosfere je temperatura sko~ila na 2500°C.
 | Posmatraju}i nebo, velikom broju ljudi ne pada na pamet da atmosfera ima jednu za{titni~ku ulogu. ^ovjek, tako|er, u ve}ini slu~ajeva ne razmi{lja o tome kako bi Zemlja izgledala da atmosfera ne posjeduje ovu za{titni~ku ulogu. Na slici gore se vidi ogromno udubljenje koje je u Arizoni (SAD) nastalo nakon pada meteora. Da nema atmosfere, milioni meteora bi neometano padali na Zemlju, na kojoj bi bilo nemogu}e `ivjeti. Me|utim, zahvaljuju}i za{titni~koj ulozi atmosfere, `iva bi}a nesmetano vode svoj `ivot na Zemlji. Sasvim je neosporno da je to za{tita koja je uspostavljena od strane Allaha, d`. {., i mud`iza o kojoj nas je obavijestio u Kur’anu. |
Atmosfera propu{ta samo koli~inu zraka koje nisu {tetne, dakle vidljivu svjetlost, infracrvene zrake i radiotalase. Sve su to zrake potrebne za odr`avanje `ivota. Naprimjer, ultravioletne zrake, koje u odre|enoj koli~ini propu{ta atmosfera, imaju ogroman zna~aj za biljnu fotosintezu a, prema tome, i za `ivot svih `ivih bi}a.
Na slici su prikazani meteori pred sudar sa Zemljom. Meteori koji se kre}u u vasioni mogu za Zemlju predstavljati veoma zna~ajnu opasnost. Me|utim, Svojim bespijekornim stvaranjem, Allah je atmosferu na~inio u vidu za{titni~kog stropa. Zahvaljuju}i ovoj specijalnoj za{titi, veoma veliki broj meteora ne nanose {tetu Zemlji zbog toga {to se oni komadaju u atmosferi.
 |  |
Energija koja se osloba|a prilikom eksplozija na povr{ini Sunca je tolike ja~ine da ju, svojim razumom, ~ovjek mo`e te{ko poimati: samo jedna eksplozija na Suncu je 100 milijardi puta ja~a od eksplozije atomske bombe ba~ene na Hiro{imu. Zahvaljuju}i Van Allenovim pojasevima i atmosferi, Zemlja je za{ti}ena od ove ru{ila~ke energije. | Pored mnogobrojnih za{titni~kih osobina, atmosfera, tako|er, Zemlju {titi i od veoma niske temperature kosmosa koja u prosjeku iznosi minus 270 stepeni. |
Povratno nebo
U Kur’an-i-Kerimu, u 11. ajetu sure At-Tariq govori se o “povratnoj” osobini nebeskog svoda:Rije~ “ar-raji’” se u prijevodima Kur’ana prevodi u zna~enju “koji {alje natrag” ili “povratni”.“I tako mi neba koje je povratno.„ (At-Tariq, 11)
Kao {to je poznato, atmosfera koja okru`uje Zemlju je sa~injena od nekoliko slojeva.
Svaki sloj ima veoma va`nu ulogu po `iva bi}a. Prilikom istra`ivanja ustanovljeno je da svaki sloj ima odliku da vra}a natrag u kosmos ili na Zemlju materije ili zrake koje do njega dopiru. Da sada kroz nekoliko primjera analiziramo povratne odlike slojeva koji okru`uju Zemlju.
Naprimjer, Zemljin omota~ troposfera, visine izmedu 13 i 15 km, osigurava da se kondenzacijom vodena para, koja je prethodno do{la sa Zemlje, vrati na Zemlju u vidu padavina.
Ozonosfera, visine 25 km, osigurava reflektiranje ili odbijanje radijacije i {tetnih ultravioletnih zraka koje dolaze iz svemira.
Ionosfera, poput satelita, odbijanjem natrag radiotalasa koji se emitiraju sa Zemlje, osigurava sa velikih udaljenosti pra}enje govora mobilnim telefonom, radio i televizijskih emitiranja.
Magnetosfera, pak, vra}a u svemir radijaciju koju {iri Sunce i ostale zvijezde, prije no {to uspije do}i do povr{ine Zemlje.
Spominjanje u Kur’anu ovih karakteristika slojeva nebeskog svoda, koje su otkrivene u skoroj pro{losti, jo{ jedan je dokaz da Kur’an prestavlja Bo`iju rije~.
 | Postojanje vode je od presudnog zna~aja za `ivot na Zemlji. Zna~ajnu ulogu prilikom formiranja ki{e ima troposfera, jedan od atmosferskih slojeva. Troposfera osigurava da se kondenzacijom vodena para, koja je prethodno do{la sa Zemlje, vrati na Zemlju u vidu ki{e. |
 | Atmosferski sloj koji onemogu}ava prodiranje {tetnih zra~enja do Zemljine povr{ine je ozonosfera. Ozonosfera osigurava odbijanje radijacije i {tetnih ultravioletnih zraka koje dolaze iz svemira. |
 | Svi atmosferski slojevi imaju karakteristike koje su od neprikosnovenog zna~aja za odr`avanje `ivota na Zemlji. Naprimjer, ionosfera, poput satelita, odbijanjem natrag radiotalasa koji se emitiraju sa Zemlje, osigurava sa velikih udaljenosti pra}enje govora mobilnim telefonom, radio i televizijskih emitiranja. |
Atmosferski katovi
Jedan od kur’anskih podataka o pitanju kosmosa je i podatak da je nebeski svod sazdan od sedam spratova.Kao {to se rije~ “ne¬be¬sa” u Kur’anu ko¬ris¬ti u zna¬~en¬ju ci-je¬log kos¬mo¬sa, is¬to ta¬ko se ko¬ris¬ti i u buk¬val¬nom zna¬~en¬ju ne-bes¬kog svo¬da. Ka¬da se ri¬je~ shva¬ti u ovom zna¬~en¬ju, pro¬is¬ti¬~e da je ne¬bes¬ki svod, od¬nos¬no at¬mos¬fe¬ra, sa¬~in¬je¬na od se¬dam slo-je¬va.“On je za vas sve {to postoji na Zemlji stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve zna.„(Al-Baqarah, 29)“Zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo jo{ maglina bilo... Pa ih u dva vremenska razdoblja, kao sedam nebesa, stvorio, i odredio {ta }e se u svakom nebu nalaziti...„ (Fussilat, 11-12)
 Kur’an je prije 14 stolje}a, u periodu kada se vjerovalo da je nebo sastavljeno iz jednog dijela, iznio ~injenicu da je nebo sa~injeno od slojeva i da ih ima "sedam". A do ~injenice da je atmosfera sa~injena od sedam osnovnih slojeva, moderna nauka je uspjela do}i tek u skorije vrijeme. |
 Zemlja posjeduje sve uvjete potrebne za `ivot na njoj. Jedan od uvjeta za odr`anje `ivota je i atmosfera, koja ima specijalnu ulogu za{tite `ivih bi}a. Danas je poznato da je atmosfera sa~injena od slojeva nanizanih jedan iznad drugog. Isto kao {to je to i u Kur’anu istaknuto, atmosfera se sastoji ta~no od sedam slojeva. Nedvojbeno, ovo je jedna u nizu kur’anskih mud`iza. |
Kada prebrojimo slojeve navedene u ovom izvoru, uo~it }emo da je atmosfera, kako je to i u Kur’anu istaknuto, sa~injena od sedam slojeva:
1. TROPOSFERA
2. STRATOSFERA
3. OZONOSFERA
4. MEZOSFERA
5. TERMOSFERA
6. IONOSFERA
7. EKZOSFERA
Druga va`na mud`iza o aktualnom pitanju sadr`ana je u formulaciji “...i odredio {ta }e se u svakom nebu nalaziti...”, koja se nalazi u 12. ajetu sure Fussilat. Dakle, u ajetu se isti~e da je Allah svakom od slojeva dao odre|ena zadu`enja i funkcije. Zaista, kao {to smo to mogli vidjeti i u prethodnim poglavljima, svaki od prethodno navedenih atmosferskih slojeva ima izuzetno bitnu ulogu o pitanju odr`anja `ivota na Zemlji, kako ljudskog tako i `ivota svih ostalih `ivih bi}a. Svaki sloj ponaosob ima sebi svojstvene funkcije: od formiranja ki{e do onemogu}avanja prodiranja {tetnih zra~enja, od reflektiranja radiotalasa do spaljivanja meteora...
Jedna od ovih funkcija je u jednom nau~nom djelu ovako opisana:
Zemljina atmosfera je sa~injena od sedam slojeva. Najni`i sloj je Troposfera. Ki{a, snijeg i vjetar se formiraju samo u Troposferi.3
Sasvim jasno isticanje ovih ~injenica u Kur’anu objavljenom prije 1400 godina veoma je velika mud`iza, s obzirom da su to detalji do kojih je bilo apsolutno nemogu}e do}i bez suvremene tehnologije XX stolje}a.
Uloga planina
U Kur’anu se skre}e pa`nja na zna~ajnu geolo{ku funkciju planina:“Mi smo po Zemlji nepomi~ne planine razmjestili da ih ona ne potresa...„ (Al-Anbiya’ 31)
Ako obratimo pa`nju, uo~it }emo da se u ajetu isti~e da planine imaju jednu osobinu - spre~avanja potresanja na Zemlji. | Korijeni planina dose`u vidno dublje ispod nivoa Zemlje. (EARTH, Press and Siever,str. 413) |
 | [ematski presjek. Planine imaju korijen u vidu kolca koji se prote`e duboko u Zemlji. (Anatomy of the Earth, Cailleux,str. 220) |
 | Druga shema koja pokazuje da, zbog svojih dubokih korijena, panina li~e na kolac. (EARTH SCIENCE, Tarbuck and Lutgens, str. 158) |
Prilikom sudaranja dva sloja, otporniji sloj se podvla~i pod drugi sloj, koji se sabijanjem izdi`e uvis i stvara planinu. Napreduju}i ispod zemlje, donji sloj dolje stvara jedan duboki produ`etak. Dakle, planine posjeduju jedan produ`etak ispod povr{ine Zemlje koji je jednak masi koju vidimo iznad povr{ine Zemlje.
Ova gra|a planina se u jednom nau~nom izvoru obja{njava na slijede}i na~in:
U brdovitim podru~jima, gdje su kontinenti deblji, Zemljina kora se zabada u manto sloj.4
Upozoravaju}i na ovu karakteristiku, u jednom kur’anskom ajetu se planine uspore|uju sa stubovima:
Zahvaljuju}i ovoj osobenosti, pru`anjem ispod i iznad povr{ine Zemlje u ta~ki spajanja slojeva, planine vr{e me|usobno zakivanje ovih slojeva. Pored toga, ovakvim u~vr{}ivanjem Zemljine kore planine spre~avaju pomjeranje nad magmatskim slojem ili me|usobno pomjeranje njenih slojeva. Ukratko, planine mo`emo usporediti sa ekserima koji osiguravaju me|usobno pri~vr{}ivanje dasaka.“Zar Zemlju posteljom nismo u~inili, i planine stubovima?„(An-Naba’, 6-7)
Ova stabiliziraju}a uloga planina u nau~noj literaturi navodi se pod terminom “izostaza”. Zna~enje rije~i izostaza je slijede}e:
Izostaza: ravnote`a izme|u pojedinih dijelova mase Zemaljine kore. U geologiji se pojam spominje u zna~enju osiguravanja generalne ravnote`e Zemljine kore uz pomo} gravitacione snage koje su planine obrazovale ispod povr{ine Zemlje.5
Ova vitalna funkcija planina, koja je otkrivena zahvaljuju}i modernoj geologiji i iscrpnim istra`ivanjima, u Kur’an-i-Kerimu, koji je objavljen prije niza stolje}a, navedena je kao jedan primjer superiorne mudrosti u Allahovom stvaranju. U drugom ajetu Allah ka`e slijede}e:
“...po Zemlji planine nepomi~ne razbacao da vas ne trese...„(Luqman, 10)
Pokretljivost planina
 |
Ova pokretljivost planina proisti~e iz pokretljivosti Zemljine kore, na kojoj se nalaze. Zemljina kora se, gotovo kao plove}i, pokre}e nad manto slojem koji je dosta zbijeniji od nje.“Ti vidi{ planine i misli{ da su nepomi~ne, a one promi~u kao {to promi~u oblaci - to je Allahovo djelo koji je sve savr{eno stvorio; On, doista, zna ono {to radite.„ (An-Naml, 88)
Prvobitno je po~etkom XX stolje}a njema~ki nau~nik po imenu Alfred Wegener nastupio sa tvrdnjom da su, u prvom periodu Zemlje, kontinenti bili zajedno, da su se, potom, pomjeranjem u razli~itim smijerovima, razdvojili i udaljili jedan od drugog.
Da je Wegener bio u pravu, geolozi su, me|utim, uspjeli doku~iti tek 50 godina nakon njegove smrti, dakle 80-ih godina. Kao {to je to i Wegener istakao u jednom tekstu, objavljenom 1915. godine, kontinenti su prije otprilike 500 miliona godina bili me|usobno povezani i ovaj ogromni kontinent, nazvan Pangaea, nalazio se na ju`nom Zemljinom polu.
 |
Ovi kontinenti, koji su nastali prvobitnim razlaganjem Pangaea, konstantnom promjenom raspodjele izme|u mora i kopna, kre}u se povr{inom Zemlje brzinom od nekoliko centimetara godi{nje.
Ova pokretljivost Zemljine kore, koja je otkrivena nakon geolo{kih istra`ivanja provedenih po~etkom XX stolje}a, u nau~noj literaturi obja{njava se na slijede}i na~in:
Povr{ina Zemlje debljine od 100 km, koju ~ine Zemljina kora i gornji manto, obrazovana je od dijelova koji se zovu “slojevi”. Postoji {est velikih i bezbroj malih slojeva koji konstruiraju Zemljinu povr{inu. Ovi slojevi, prema teoriji nazvanoj “tehnika slojeva”, pokre}u se nose}i na sebi kontinente i dna okeana... Prora~unato je da godi{nje pomijeranje kontinenata iznosi izmedu 1 i 5 cm. Ovakvim pokretanjem slojeva nastaju promjene u svjetskoj geografiji. Atlantski okean, naprimjer, svake godine se pomalo {iri.6
Jedna va`na ta~ka na koju ovdje treba upozoriti je slijede}a: u navedenom ajetu Allah je pokretanje kontinenata obznanio kao promicanje. Upravo danas, nau~nici za ovo pomjeranje, tako|er, koriste engleski termin “Continental drift”, odnosno “pomicanje kontinenata”.7
Obznanjivanjem u Kur’anu ove nau~ne ~injenice koju je nauka nedavno otkrila je, nesumnjivo, jedna od kur’anskih mud`iza.
Books ( 24 works in total )
Movies ( 9 works in total )
Web Sites ( 1 works in total )
Articles ( 1 works in total )
Magazines ( 2 works in total )
